

U krugovima evropskog biznisa, posljednjih godina pojavila se čudna kontradikcija. Historijski gledano, evropsko vodstvo bilo je sinonim za određenu "stratešku nevidljivost", odnosno tiho upravljanje kompanijom u kojem je bilans stanja bio jedini glas koji je bio važan. Ali dok se krećemo kroz 2025. godinu, tržište je promijenilo pravila. Danas se tišina vodstva više ne tumači kao skromnost ili fokus; ona se sve više posmatra kao nedostatak odgovornosti ili, što je još kritičnije, nedostatak relevantnosti. Svjedočimo usponu paradoksa prisutnosti: kako svijet postaje sve više automatizovan, premija na ljudski autoritet nikada nije bila veća, a ipak većina evropskih menadžera trenutno ostavlja taj kapital neiskorištenim.
Prva faza digitalne ere vodstva je završena: skoro svi imaju digitalni poslovni profil, najmanje na Linkedinu. Druga faza, era oblikovanja menadžerskog glasa, tek je počela. Postoji specifična ironija u današnjim upravnim odborima koju možemo uporediti s klasičnim biznisom: menadžeri koji nikada ne bi ni sanjali da ostave fizičku prodavnicu praznu godinama, sasvim su opušteni ostavljajući svoje digitalne izloge potpuno šupljim.
Problem je u tome što se osobni brending vodstva jednostavno još uvijek ne posmatra kao dio poslovne i komunikacione infrastrukture. U Velikoj Britaniji, koju možemo vidjeti kao indikator evropskih trendova upravljanja, 85% direktora sa liste FTSE 100 sada ima LinkedIn profil, što je ogroman skok sa samo 12% u 2023. godini. Ovo zvuči kao napredak, ali to je samo sticanje zemljišta. Kada pogledamo širi krug menadžera, konkretno finansijske direktore (CFO), jaz postaje provalija. Dok je 85% ovih čuvara finansija otvorilo svoje profile, samo 32% ih zapravo koristi za komunikaciju. Za jednog menadžera iz konkurencije, ovo predstavlja klasičnu tržišnu neefikasnost. Police digitalnog autoriteta su tehnički zauzete, ali su prazne od sadržaja.
Ako ste finansijski ili operativni direktor i odlučite sada započeti sa vašom jasno artikulisanom perspektivom, dobra vijest je da vi ne ulazite u punu sobu, već zapravo u vakum. Činjenica je da ovo stvara jedinstvenu priliku za one koji su spremni da preuzmu vodstvo. Vi se ne takmičite sa 100% svojih kolega za pažnju investitora i talenata; takmičite se sa onim malim dijelom koji je shvatio da profil nije statična biografija, već cjevovod povjerenja koji radi za vas 24-7.
Uopćeno govoreći, posebno u evropskom kontekstu, vidljivost nije neki globalni standard nego više kulturna kalibracija. Zato je izuzetno važno imati ovo na umu prilikom pristupa evropskim kompanijama i ne primjenjivati neku vrstu "modela Silicijske doline" na tržište poput Francuske, ili otvorenost mjerenu po Londonu na DACH regiju. Vidljivost bez kulturnog konteksta stvara samo buku, posebno u Evropi.
Kada pogledamo gustinu profila direktora u opštoj poslovnoj populaciji, kulturni jaz je jasan. U Francuskoj, na primjer, vidimo najnižu prisutnost direktora na LinkedInu (1,76%). U kulturi koja duboko cijeni privatnost i intelektualnu dubinu, čak biti vidljiv se smatra radikalnim činom. U ovom okruženju, rukovodilac koji odluči strateški komunicirati postaje onaj koji mijenja pravila igre. Nasuprot tome, u Švicarskoj i nordijskim zemljama, prisutnost je najveća (5,48%). Ovdje vidljivost više nije faktor razlikovanja, ona je komoditet. Na ovim tržištima, paradoks prisutnosti se mijenja: jednostavno biti viđen nije dovoljno. Da bi se istakao, menadžer mora ići dalje od pukog prisustva ka nuđenju strateških uvida višeg reda koji imaju strateški pravac. Kao što ne biste ušli na novo tržište bez lokalizovanog lanca snabdijevanja, ne biste trebali ulaziti u digitalni diskurs bez lokalizovanog glasa.
Bez obzira na to da li prekidate tišinu u Parizu ili pružate jasan signal iznad buke u Cirihu, osobni brending menadžmenta mora biti produžetak vaše tržišne strategije, a ne kontradikcija njoj.
Postoji rastući jaz u kvalitetu komunikacije menadžera koji visokokvalitetna produkcija ne može popraviti. Kako video postaje dominantan medij za komunikaciju, mnogi su upali u ono što zovemo "neprirodna dolina" korporativnog govora. Zamijenili su svoj prirodni autoritet za sigurnost telepromptera, što rezultira prisustvom koje se osjeća više kao pravno odricanje od odgovornosti nego kao osobna vizija.
Analiza menadžera DAX 40 iz 2025. godine savršeno naglašava ovu borbu. Dok više od polovine njemačkih direktora sada koristi video, samo 10 od njih 40 uspješno koristi prepoznatljive metode pripovijedanja. Prosječna ocjena za prirodnu akustičnu prisutnost bila je svega 61/100. Većina zvuči uglađeno, profesionalno i potpuno zaboravljivo. Uklonili su ljudsko iz autoriteta.
Ovo stvara značajan prostor za nekoga ko je spreman slijediti put anti-robot pristupa. U eri u kojoj umjetna inteligencija može generisati savršen scenario i savršen avatar, neispolirana autentičnost postala je krajnja rijetkost. Investitori i zaposlenici ne traže filmsku zvijezdu nego čovjeka kojem mogu vjerovati. Konkurentska prednost u 2025. godini nije bolja kamera ili veći PR tim. To je hrabrost da se "sruši zid ukočenog telepromptera". Kada menadžer govori jasnim, ličnim i ljudskim glasom, on trenutno nadmašuje 75% vrhunskih rukovodilaca koji se još uvijek kriju iza korporativnog scenarija. Moguće je isporučiti ljudsku i autentičnu poruku (čak i kada se koristi teleprompter) bez da zvuči kao napisano odricanje od odgovornosti.
Na kraju, moramo se pozabaviti najkritičnijim poslovnim pokretačem vidljivosti: povjerenjem. U eri ekonomske nestabilnosti, tišina se sve više doživljava kao izbjegavanje odgovornosti. Edelmanov barometar povjerenja za 2025. godinu otkriva zapanjujući jaz od 34 boda u povjerenju u direktore između onih koji osjećaju da sistem radi za njih i onih koji se osjećaju zapostavljenima. Kada menadžer ostane nevidljiv u vremenima promjena, on gubi svoj društveni kapital i postaje neka vrsta sakrivene elite. Osim što je ovo PR problem, to je i finansijski rizik. Tišina stvara vakuum, a u poslovanju vakuume neizbježno popunjavaju spekulacije, narativi konkurencije ili unutrašnja anksioznost.
Stratešku vidljivost treba koristiti kao štit reputacije. Aktivna komunikacija usmjerena na čovjeka stvara tampon povjerenja koji štiti vrijednost vaše kompanije tokom krize. Ako tržište prvi put čuje vaš glas tokom skandala ili restrukturiranja, već ste izgubili narativ. Ne možete graditi vatrogasnu službu dok vam kuća gori. Za vodstva u B2B sektoru, logika je još direktnija: 95% donositelja odluka navodi da ih snažno misaono liderstvo (thought leadership) čine otvorenijim za prodajne razgovore. Vidljivost je razvoj poslovanja u velikom obimu. Ona osigurava da kada uđete u prostoriju, ili kada to učini vaš prodajni tim, povjerenje već bude uspostavljeno ljudskim autoritetom koji ste izgradili dok je ostatak tržišta šutio.
Podaci su nedvosmisleni: doba nevidljivog direktora je završeno. Izbor više nije hoćete li biti prisutni, već kako ćete upravljati paradoksom vidljivosti uz zadržavanje strateške komunikacije.
U VERA-i ne gradimo influencerske profile i ne jurimo viralne metrike. Mi gradimo infrastrukturu za manadžmente i timove, te osiguravamo da vaša vidljivost bude kalibrisan alat koji podržava razvoj vašeg poslovanja i štiti vašu reputaciju.