CloseX
Kada gradite osobno brend kao dio managementa, zaboravite na LinkedIn, on je samo kanal za distribuciju i umrežavanje. Najvažnije je razumjeti kako vaša industrija komunicira.
Studije pokazuju da ne postoji jedinstveno pravilo kako menadžeri trebaju graditi svoj osobni brend. Sve zavisi o kontekstu odnosno o industriji. Ovaj temeljni uvid, potvrđen kroz brojne akademske discipline i praktične primjere, osporava pojednostavljene savjete koji dominiraju društvenim mrežama i generičkim branding savjetima.
Jedan temeljni sistematski pregled analizirao je više od 100 znanstvenih radova te utvrdio da je osobno brendiranje heterogen, kontekstualno zavisan konstrukt. Istraživači su pokazali da učinkovitost osobnog brendiranja presudno zavisi o profesionalnom i industrijskom kontekstu: neke industrije su izrazito pogodne za osobno brendiranje (sport, novinarstvo, poduzetništvo), dok druge mogu biti restriktivne ili čak isključujuće za te aktivnosti (odbrana, policija, neke korporativne uloge).
Studija je pokazala da su industrije s većim stupnjem transparentnosti povoljnije za osobno brendiranje pojedinaca. Na organizacijskoj razini, kompanije koje primjenjuju ‘enterprise’ modele obično su sklonije podržavanju osobnog brendiranja.
U tradicionalnim industrijama poput bankarstva, financija, korporativnog prava ili javnih notara, prevelika popularnost na LinkedInu može biti nepoželjna. Ove industrije ne koriste previše društvene mreže, ali komuniciraju na svoj način. Možda nećete dobiti lajk, ali budite sigurni da će na sljedećem sastanku znati sve o objavama koje ste plasirali.
Istraživanja zaključuju da su industrije s većim stupnjem transparentnosti, poput sporta ili novinarstva, pogodne za osobno brendiranje. S druge strane, logično je pretpostaviti da su neke uloge, poput odbrane ili policije, manje pogodne ili čak isključuju osobno brendiranje. Tradicionalni financijski sektori djeluju prema konzervativnim strategijama koje naglasak stavljaju na dugoročnu stabilnost, regulatornu sukladnost i diskreciju, umjesto na javnu vidljivost.
Konzumiraju “dosadniji” sadržaj: stručne članke, panel diskusije i ekspertske debate. U ovim konzervativnim okruženjima naglasak je na vjerodostojnosti, diskreciji i stručnosti, a ne na vidljivosti i angažmanu na mrežama. Osobno brendiranje u ovim sektorima zahtijeva posve drukčiji pristup: poticaj na sadržaj, autentičnost i usklađenost s normama industrije. Ugled se u ovim područjima gradi godinama kroz dosljedan profesionalni rad i prepoznatu stručnost, a ne preko popularnosti na društvenim mrežama.
Potoje i druge industrije koje su drugačije. Otvorenije su, komunikacija je dinamičnija i sve funkcioniše na dosta slobodniji način. Industrije sa većom dozom transparentnosti kao što su sport, novinarstvo, tehnologija, kreativne branše, ne samo da dopuštaju nego često zahtijevaju aktivno korištenje društvenih mreža za osobno brendiranje.
Studije pokazuju da slobodni novinari češće rade samopromociju i dijele osobne informacije od zaposlenih kolega, što ukazuje na razlike u pristupu osobnom brendiranju unutar iste profesije. Na razini kompanija, organizacije s ‘enterprise’ modelom češće podržavaju osobno brendiranje.
U modernim, transparentnim industrijama osobno brendiranje postalo je značajka tržišta rada, bilo da se radi o fizičkom kontaktu ili online. Ključni elementi uspješnog osobnog brendiranja u tim kontekstima su autentičnost, dosljednost i snažna digitalna prisutnost. Te industrije nagrađuju redovnu interakciju, storytelling i dijeljenje osobnih iskustava, pristupi koji bi u konzervativnim sektorima bili smatrani neprimjerenim ili neprofesionalnim.
Zato je najgori savjet koji možete dobiti u osobnom brendiranju "samo kreni" ili "objavljuj više". Osobno brendiranje mora biti izgrađeno oko komunikacijskih obrazaca vaše industrije. Ovakvi pojednostavljeni savjeti zanemaruju temeljnu zavisnost osobnog brendiranja o kontekstu što su istraživanja dosljedno pokazala.
Generički savjeti ne uzimaju u obzir specifične komunikacijske obrasce, kulturne norme, profesionalna očekivanja i odnose sa zainteresiranim stranama koji definiraju uspjeh u različitim industrijama. Strategije osobnog brendiranja koje stvaraju angažman u tehnološkim i marketinškim krugovima mogu izgledati neprofesionalno ili pretjerano ambiciozno u finansijama ili pravu. Istraživanja pokazuju da uloga i industrijski kontekst presudno oblikuju način, razloge i trenutke kad se pojedinci odlučuju baviti osobnim brendiranjem.
Efikasno osobno brendiranje zahtijeva strateško planiranje, autentičnost i dosljednu poruku na mnogim online i offline kanalima, ali sve to mora biti usklađeno s industrijskim očekivanjima. Osobno brendiranje nije samo-promocija; ono podrazumijeva gradnju prepoznatljivog identiteta, vrijednosti i ugleda koji je usklađen s profesionalnom pozicijom. Bez razumijevanja industrijskog komunikacijskog koda, reskirate da ugrozite ugled koji pokušavate izgraditi.
Ako se brendirate na pogrešan način, i to je najteži aspekt osobnog brendiranja, nećete dobiti drugu priliku (ili će ona biti jako veliki posao) jer imate samo jedan brend. Kompanije dolaze i odlaze, ali vaš osobni brend prati vas cijeli život. Zato to imajte na umu.
Razvoj osobnog brenda zahtijeva kontinuirani trud, dok je reputacija ishod naših djelovanja kroz duži vremenski period. Istraživanja potvrđuju da osobno brendiranje vodi većem profesionalnom zadovoljstvuali ta pozitivna povezanost postoji samo kad pristup brendiranju odgovara industrijskom kontekstu i profesionalnim očekivanjima.
Osobno brendiranje je introspektivan proces kroz koji se profesionalno definirate te može biti vaš put prema profesionalnom uspjehu, ali samo ako pomno pazite na komunikacijske obrasce industrije. Trajnost osobnog brenda znači da pogreške nije lako ispraviti. Za razliku od korporativnih brendova, koji se mogu rebrendirati ili promijeniti marketinškom kampanjom, vaš osobni brend je uvijek vezan za vaše ime i profesionalni identitet. Zato razumijevanje i poštivanje industrijskog konteksta nije opcionalno nego temelj dugoročnog profesionalnog uspjeha.
Izvori:
Gorbatov,S., Khapova, S. N., & Lysova, E. I. (2018).
Personal Branding: Interdisciplinary Systematic Review and Research Agenda.
Frontiers in Psychology, 9, 2238.
Gorbatov, S., Khapova, S. N., & Lysova, E. I. (2019).
Get Noticed to Get Ahead: The Impact of Personal Branding on Career Success.
Frontiers in Psychology, 10, 2662.
Scheidt, S. (2021).
Personal Branding of Top Managers: Process Research and Conceptualization.
Doctoral Dissertation, University of Twente.
Philbrick, J. L., & Cleveland, A. D. (2015).
Personal Branding: Building Your Pathway to Professional Success.
Medical Reference Services Quarterly, 34(2), 181–189.
Personal Branding Strategies for Building a Strong Self.
Index Copernicus International Journal Repository.
The Gap Between Reputation and Personal Brand.
Commoncog Research Essay (2021).